Description

Jesmo li u treningu sprinta zanemarili jedan od najvažnijih mišića?

Godinama se u treningu brzine puno govori o stražnjoj loži, gluteusu i listovima. Nova studija iz 2026. godine ne tvrdi da su ti mišići nevažni, ali otvara vrlo zanimljivo pitanje: jesmo li u razvoju maksimalne brzine premalo pažnje posvećivali fleksorima i aduktorima kuka, posebno iliopsoasu?

U nogometu danas nekoliko desetinki sekunde može odlučiti tko će prvi doći do lopte, tko će napraviti razliku u tranziciji i tko će uspjeti pobjeći obrambenom igraču. Zato svako novo istraživanje koje nam pomaže bolje razumjeti što određuje maksimalnu brzinu zaslužuje pažnju, ali i pravilnu interpretaciju.

Što je pokazala nova studija?

Yang, Lin i Pandy objavili su 2026. godine u časopisu Annals of Biomedical Engineering istraživanje pod naslovom „Running Speed is Maximized by Strengthening the Hip Flexors and Hip Adductors“. Autori su pomoću muskuloskeletnog modela cijelog tijela i dinamičke optimizacije analizirali kako bi povećanje snage pojedinih mišićnih skupina moglo utjecati na maksimalnu brzinu sprinta. Springer Nature

Rezultati su vrlo zanimljivi. U modelu je povećanje snage mišića kuka za 10% dovelo do predviđenog povećanja maksimalne brzine od 2,59%, dok je jednako povećanje snage mišića gležnja donijelo 1,02%, a mišića oko koljena samo 0,33%.

Još zanimljivije, povećanje snage kuka dominantno je utjecalo na frekvenciju koraka. Povećanje snage za 10% podiglo je frekvenciju koraka za 2,24%, dok se duljina koraka povećala samo 0,4%. Springer Nature

Kada su istraživači analizirali funkcionalne skupine mišića, najveći utjecaj imali su fleksori kuka. Povećanje njihove snage za 10% povećalo je maksimalnu brzinu u simulaciji za 1,40%, a povećanje snage aduktora kuka za 1,12%.

A kada su pojedini mišići analizirani zasebno, jedan se posebno izdvojio – iliopsoas.