Godinama se trening sprinta snažno oslanja na stražnju ložu, gluteus i mišiće potkoljenice. Nova studija iz 2026. otvara zanimljivo pitanje: jesmo li pritom premalo pažnje posvećivali fleksorima i aduktorima kuka?
Rezultati ne ruše ono što već znamo o sprintu, ali pokazuju da bi posebno iliopsoas mogao imati znatno veću ulogu u razvoju maksimalne brzine nego što smo do sada pretpostavljali.
Nova studija mijenja jedan važan dio priče o sprintu
Yang, Lin i Pandy objavili su 2026. godine istraživanje u kojem su pomoću muskuloskeletnog modela cijelog tijela analizirali kako bi promjene snage pojedinih mišićnih skupina mogle utjecati na maksimalnu brzinu sprinta.
Najveći učinak u simulaciji dobiven je povećanjem snage mišića kuka. Među funkcionalnim skupinama posebno su se izdvojili fleksori i aduktori kuka, dok je na razini pojedinog mišića najveću osjetljivost pokazao iliopsoas.
Zašto je iliopsoas toliko zanimljiv?
Pri maksimalnoj brzini nije važno samo koliko snažno možemo proizvesti silu prema podlozi. Nogu nakon odraza treba vrlo brzo vratiti prema naprijed i pripremiti za sljedeći kontakt.
Upravo je tu iliopsoas posebno zanimljiv. Prema rezultatima simulacije, njegova veća snaga mogla bi omogućiti brže kretanje natkoljenice prema naprijed, kraću fazu zamaha i veću frekvenciju koraka.
Treba li sada zaboraviti gluteus i stražnju ložu?
Ne. To bi bila potpuno pogrešna interpretacija ovog istraživanja.
Gluteus i stražnja loža ostaju izuzetno važni za akceleraciju, stvaranje horizontalne sile, kontrolu noge pri velikim brzinama i smanjenje rizika od ozljeda. Ono što ova studija sugerira nije da nešto trebamo izbaciti iz treninga, nego da možda trebamo ozbiljnije razmišljati o onome što smo do sada zanemarivali.
Što ovo znači za nogometni trening?
Nogomet nije sprint na 100 metara. Igrač ubrzava, koči, mijenja smjer, ponovno ubrzava i tek povremeno doseže vrlo visoku brzinu. Zbog toga trening ne možemo svesti na jedan mišić ili jednu fazu sprinta.
Sprint i dalje mora ostati glavni stimulus. Posterior chain ostaje važan. Ali nova studija daje dobar razlog da u programiranju ozbiljnije razmotrimo i specifičan razvoj snage fleksora i aduktora kuka.
Tu postaju zanimljiva pitanja: kada ih trenirati, kojim vježbama, s kojim opterećenjem, kako ih povezati sa sprintom i razlikuje li se pristup kod mladog igrača i odraslog nogometaša?
Kako razlikovati potrebe akceleracije i maksimalne brzine
Koje mjesto u programu trebaju imati fleksori i aduktori kuka
Kako rezultate studije prenijeti na nogometni trening
Koje vježbe i metode imaju smisla, a koje se često pogrešno interpretiraju
Kako pristupiti razvoju brzine kod mladih nogometaša
Izvor
Yang K., Lin Y-C., Pandy M.G. (2026). Running Speed is Maximized by Strengthening the Hip Flexors and Hip Adductors. Annals of Biomedical Engineering. DOI: 10.1007/s10439-026-04184-9
Autor: Ivica Vrgoč | Nogometni trening