Za početak, trebamo razlikovati vanjsko i unutrašnje trenažno opterećenje. Vanjsko trenažno opterećenje određuje trener, a odnosi se na fizički rad koji sportaš treba obaviti u treningu. Unutrašnje trenažno opterećenje predstavlja fiziološku reakciju organizma na vanjsko trenažno opterećenje. Riječ je, dakle, o fiziološkom stresu koji organizam doživljava tijekom treninga.

Korak 1 – Na kraju natjecateljskog dijela sezone odlučiti o trajanju slijedećeg pripremnog perioda (6-10 tjedana) i odrediti približno broj treninga koje ćemo raditi u tim pripremama. Zapisati datum kada ćemo započeti pripremnu fazu treninga.

Dužina trajanja odmora između pojedinih vježbi u jednoj seriji ili između serija tih vježbi, veoma je važna komponenta sportskog treninga, jer izaziva novi stres u organizmu u određenoj fazi perioda oporavka, odnosno bitno utiče na stjecanje neophodnih kondicijskih sposobnosti. Prema poznatom biokemičaru N. Jakovljeviću, za svaki organizam karakteristična su ne dva dijametralno suprotna stanja-mirovanje i aktivnost, nego tri-mirovanje, aktivnost i odmor. U stvaranju adaptacijskih promjena u organizmu i pojavi neophodnog kumulativnog efekta, važnu ulogu imaju fiziološke reakcije koje protječu u organizmu ne samo za vrijeme mišićne aktivnosti već i u periodu poslije rada, tj. u periodu odmora.

Postoji velik broj osoba, pogotovo muškaraca koji žele povećati mišićnu masu. Tu fazu u treningu možemo nazvati faza hipertrofije (H). Prije nego vježbač počne sa ovom fazom mora proći anatomsku adaptaciju. Glavni cilj ove faze je povećanje veličine mišića i stavljanje u sklad različitih mišićnih grupa, pogotovo gornjeg i donjeg dijela tijela.

Sportaši i treneri u svim sportovima uvijek traže način da se najbolje osjećaju i postižu najbolje rezultate u pravo vrijeme odnosno na dan natjecanja. Zbog toga dijele treninge u cikluse u kojima imaju periode jačih i češćih treninga gdje su vježbe opće i višestrane da se napravi kvalitena podloga (baza), te periode u kojima su treninzi brojčano manji, vježbe više specifične.

U dosadašnjem dijelu knjige bili smo fokusirani na svaku komponentu kondicijskog treninga zasebno. Sada nam je cilj kombinirati sve ove elemente kondicijskog treninga u jedan godišnji plan i program treninga. Da se prisjetimo stare izreke koja kaže da "ne planirati znači planirati neuspjeh". Prema tome planirajte vaše treninga i godišnji plan i treninga, ali budite realni sa vašim očekivanjima. Čak i da napravite najbolji plan treninga one će biti beskoristan ako ga ne možete primijeniti.

Planiranje je upravljačka akcija kojom se određuju ciljevi i zadaće trenažnog procesa, vremenski ciklusi za njihovo postizanje (periodizacija) i potrebni tehnički, materijalni i kadrovski uvjeti.
Programiranje je konkretizacije planiranja, odnosno upravljačka akcija u kojoj se na temelju plana vrši izbor, doziranje i raspored trenažnih operatora.