Tradicionalno se u sportskom treningu nakon intenzivnih trenažnih sadržaja sprovode strategije za koje se vjeruje da ubrzavaju oporavak. Tako, uobičajene metode na kraju treninga su istezanje i, na uzorku profesionalnih sportista, masiranje, za koje se takođe tradicionalno smatra da doprinose ubrzanom oporavku tako što dovode do ubrzanog uklanjanja metabolita iz organizma, pijre svega mliječne kiseline tj. njenih soli laktata.

Suvremeni nogomet zahtjeva od nogometaša sve veće i veće napore, za koje je potrebno pripremiti se sve zahtjevnijim trenažnim procesom. Kako bi trenažni proces rezultirao u odgovarajućim adaptacijama, neophodno je programirati ga na osnovu analize natjecateljske aktivnosti, koja je danas zahvaljujući modernim tehnologijama sve prisutnija u svakodnevnom radu.

Povećani zahtjevi u praktično svim sportskim disciplinama danas, a naročito u kolektivnim sportovima, zahtijevaju sve efikasnije trenažne metode za razvoj sposobnosti od značaja za određenu disciplinu. Tako, u svim kolektivnim sportovima u posljednjoj deceniji sve više pažnje se posvećuje primjeni kompleksnih trenažnih sadržaja koji istovremeno razvijaju i tehničko-taktičke i funkcionalno-motoričke sposobnosti.

Pogledajte novi revolucionarni način treninga pomoću SPARQ Vapor Strobe. Uz pomoć ovog rekvizita u treningu razvijamo brzinu reakcije kao i motoričke sposobnosti. Pogledajte kako to izgleda uživo na treningu nogometaša.

Po dobro poznatom sistemu periodizacije trenažnog procesa u kolektivnim sportovima pa i u fudbalu, tokom pripremnog perioda primenjuju se opterećenja u cilju sticanja visokog nivoa sposobnosti od kojih najviše zavisi takmičarski rezultat (brzina, snaga, izdržljivost), uz istovremeno uigravanje ekipe u taktičkom smislu.

Cilj ovog rada je pobliže objasniti što je to SAQ trening, na koji način se primjenjuje u treningu i kolika je bitna njegova povezanost sa izdržljivosti u sportu.

Predstavljamo Vam plan i program treninga iz pripremnog perioda za seniore u trajanju od 7 tjedana koji se sastoji od 68 treninga. 

Zagrijavanje je najvažniji ali nažalost dio treninga koji često biva i zanemaren. Na zagrijavanje utječu mnogi faktori od kojih možemo izdvojiti fiziološke, psihološke, i mnoge druge individualne faktore. Dok većina ljudi razumije važnost fizioloških zahtjeva igre, nekolicina ih daje istu važnost i psihološkim aspektima. Psihološka priprema je važna da bi se dobila prilagodba igrača na različite uvjete kao što su vremenski uvjeti, uvjeti na igralištu, vrijeme igre itd.

Sve je više sportaša svjesno prednosti treninga SAQ (speed, agility, quickness). Mnogo su godina sportski treneri zapostavljali ovaj oblik treninga, premda je baš ovakav pristup kondicijskoj pripremi, s aspekta razvoja i poboljšanja brzinsko-eksplozivnih svojstava, esencijalna poveznica između bazične i specifične kondicijske pripreme sportaša. Drugim riječima, trening SAQ predstavlja integraciju bazičnog i specifično-situacijskoga treninga koji se odvija na terenu. Ovakav tip treninga koristi se ekscentrično-koncentričnim kontrakcijama, koje su mnogo efikasnije i snažnije od isključivo koncentričnih.

Nogomet je igra koja se sastoji od mnoštva aktivnost vrlo visokog intenziteta koji se ponavljaju u malim intervalima odmora ili bez njih. Kao rezultat toga javlja se visok nivo koncentracije mliječne kiseline, koja se brzo akumulira u mišićima što blokira sposobnosti igrača i prisiljava ga na odmor.
Bez ove faze treninga koja preslikava ove zahtjeve, trening snage nema baš puno smisla. Glavni cilj treninga jakosne izdržljivosti da poboljša toleranciju igrača na visoku koncentraciju mliječne kiseline u mišićima.

Izdržljivost najčešće podrazumijeva sposobnost dužeg izvršavanja bilo kojeg rada bez smanjenja efikasnosti, odnosno provođenje aktivnosti nesmanjenim intenzitetom. Drugim riječima to je suprotstavljanje zamoru. S terminom izdržljivosti javljaju se dvije, mada međusobno povezane čovjekove sposobnosti: mišićna i kardiovaskularna izdržljivost.
Mišićna izdržljivost predstavlja sposobnost mišića ili njegovih lokalnih skupina(lokalna izdržljivost), a kardiovaskularna izdržljivost predstavlja cjelovitu sposobnost sportiste (globalna izdržljivost).

Brzina je sposobnost čovjeka da izvede određene pokrete za najkraće vrijeme u zadanim uvjetima. Tri su osnovna oblika ispoljavanja brzine:
- vrijeme motoričke reakcije
- brzina pojedinačnog pokreta
- maksimalna frekvencija pokreta

Tri su dodatna oblika ispoljavanja brzine koja se danas u literaturi spominje jesu:
- startna brzina
- maksimalna brzina
- brzinska izdržljivost

U suvremenom sportu sve se više pažnje posvećuje testiranju motoričkih sposobnosti važnih za uspjeh u tom sportu. Svaki sportski pogon koji planira ozbiljno participirati u natjecanjima mora u svojem planu imati kontrolu trenažnog procesa, koja se obavlja testiranjima motoričkih sposobnosti. U klubovima postoje izdvojeni pogoni koji se bave testiranjima sportaša, analizom tih testiranja i interpretacijom rezultata. Da bi ta testiranja imala neku objektivnu vrijednost, moraju se provoditi kontinuirano i ciljano tijekom trenažnog procesa.

Današnja nogometna igra zahtijeva od igrača veću razinu fizičke pripremljenosti, za razliku od ranije u kojoj je najvažnija bila tehnička pripremljenost igrača. Fizička pripremljenost ključni je element za uspjeh u nogometu (Wang, 1995). Jedan od načina poboljšanja nekih kondicijskih sposobnosti nogometaša jest trening s padobranom. Trening s padobranom kod nogometaša ima nekoliko pozitivnih efekata: poboljšava se startno ubrzanje i povećava se snaga nožnih mišića, što može rezultirati povećanjem dužine i frekvencije koraka.

Mlađi i stariji pioniri jesu djeca-nogometaši čiji pristup treningu prelazi iz faze igranja u fazu učenja te u fazu treniranja, no ne treba nikad postavljati strogu granicu između spomenutih faza. Rad s nogometašima uzrasta od 11 do 14 godina zahtijeva progresivno oblikovanje njihovih sportskih talenata, dakle oblikovanje sportaša (Bompa, 2000.). Osnovna svrha jest izgraditi temelje na kojima će nogometaš učinkovito razviti kompleksne motoričke sposobnosti, što će rezultirati lakšim prijelazom na fazu specijalizacije.

Aerobni trening ima vrlo važno mjesto u kondicijskoj pripremi u nogometu. To prvenstveno stoga što se tijekom nogometne igre najveći energije u organizmu dobiva aerobnim putem.
Priznati danski znanstvenik i nogometni stručnjak Jens Bangsbo navodi sljedeće temeljne ciljeve aerobnog treninga u nogometu:

Pod fitnes profilom nogometaša podrazumijevamo temeljna morfološka (tjelesna građa) i motoričko-funkcionalna (kondicijska) svojstva nogometaša. Cilj je sažetom analizom fitnes profila vrhunskih nogometaša, definirati morfološka i kondicijska svojstva relevantna za uspjeh u nogometu.

Funkcionalni treninga snage može se raditi sa vrlo jednostavnom opremom kao što je obični štap ili palica i uz malo mašte moguće je postići fantastične rezultate.

Trening izdržljivosti je od ključne važnosti u nogometu i zahtjeva dobru aerobnu bazu zbog brzih ponavljanja kratkih i eksplozivnih aktivnosti u dužem vremenskom periodu. Nogomet zahtjeva vrlo visok nivo izdržljivosti, pa trening izdržljivosti mora biti sastavni dio vašeg plana i programa treninga. To podiže samopouzdanje vašim igračima, pogotovo kada osjete da protivnicima nestaje snage.

Ove vježbe koriste se za poboljšanje brzine reakcije, ubrzanja i agilnosti. Vježbe za razvoj brzine ne smiju biti fizički iscrpljujuće. Lagano trčanje između svakog sprinta ili vježbe bi trebao biti toliko dug da se organizam potpuno oporavi. Pažnja treba biti usmjerena na kvalitetu i tehniku izvođenja vježbi. Tipičan trening brzine bi se trebao sastojati od 3-5 serija sa ukupno 10 ponavljanja (ponavljanje je sprint ili vježba).
Ako radimo sa potpunim oporavkom između serija i ponavljanja, vježbe za brzinu možemo raditi i dan prije utakmice. To je izvrsno za tzv. "oštrenje" vaše ekipe za utakmicu koja dolazi.

U 1. i 2. poglavlju smo prikazali osnovne informacije o reakciji organizma na zahtjeve vježbanja. Međutim, u nogometu se vježbanje (trening ili utakmica) odvija u različitim okolinskim uvjetima – pri različitim temperaturama okoline, na različitoj nadmorskoj visini i u različito doba dana. Budući da navedeni okolinski čimbenici značajno utječu na radnu sposobnost igrača, u ovom se poglavlju bavimo specifičnostima vježbanja u različitim uvjetima okoline – pri visokim i niskim temperaturama okoline, na povišenoj nadmorskoj visini i u različito doba dana.